O manipulaciji na radnom mestu (II deo)

 

Kada prepoznamo da nas neko manipuliše kako da mu to stavimo do znanja?

 

Većina roditelja uči svoju decu da je važno da budu iskrena i da poštuju druge, posebno starije, iskusnije, autoritete. Onda je logično da se iz takvih poruka očekuje da i ti drugi imaju iskren odnos i odnos uvažavanja prema nama. Problem nastaje kada osoba veruje i očekuje da su svi ljudi iskreni i pošteni, odnosno – ako sam ja fer i drugi mora biti fer prema meni. Takođe, problem nastaje i kada osoba usvoji uverenje da je autoritet uvek u pravu i da mu se ne sme suprotstaviti. Tada osoba razvije i neguje odnos strahopoštovanja prema starijim, učenijim, iskusnijim. Shodno takvoj logici osoba sebe postavlja u potčinjen položaj, odnosno otpisuje svoje vrednosti, a nekritički pripisuje veći značaj i poštovanje prema onome prema kome ima strahopoštovanje. Onaj koji sebe postavi u potčinjen položaj, najčešće u komunikaciji sa važnim drugim otpisuje psihološke poruke koje nisu u skladu sa porukom koju čuje. Psihološka poruka se prepoznaje u boji glasa, dikciji, suptilnoj gestikulaciji i facijalnoj ekspresiji. Ako otpišemo psihološku poruku lako možemo postati žrtva manipulacije jer važnom drugom neopravdano dajemo veća prava na znanje, tačnost, veštine, pamet,… Za početak je potrebno svoja uverenja korigovati. „Iskrenost i pošten odnos veoma cenim, ali ne mogu očekivati da se svi ponašaju tako.“ „Stariji, učeniji, iskusniji, sigurno da imaju prednost u odnosu na mene ali ne znači da su uvek u pravu“ „ Voleo/la bih da su svi fer, ali to nije uvek moguće„

 

 

Da li uvažavate autoritet ili imate odnos strahopoštovanja?

 

Plašimo se situacija i osoba koje predstavljaju opasnost po naš fizički odnosno psihološki integritet/egzistenciju. Realan autoritet ima realan odnos prema sebi i drugim osobama, jer ne dovodi u pitanje ravnopravnost svake ličnosti zbog neravnopravnosti položaja, godina, znanja, iskustva, statusa, društvene uloge. Osoba na mestu „moći“ koja ne pravi ovu razliku lako svoju poziciju koristi kao instrument kontrole i manipulisanja drugima! Strah i poštovanje ne mogu biti u zajednici! Ponašanje autoriteta koje kod vas izaziva u najmanju ruku zbunjenost, preterana osećanja krivice, straha, bezvrednosti, pogrešnosti, neadekvatnosti, sumnje u vlastite sposobnosti i veštine zbog kojih ste se ranije osećali samopouzdano, neki su od pokazatelja da  vaš pretpostavljeni svoju nesigurnost prikriva manipulacijom da bi održao sliku sopstvene važnosti pred sobom, onda i pred drugima.

 

 

Da li uopšte treba reagovati ili je pametnije ignorisati manipulaciju?

 

Kod većine osoba koje su u kontaktu sa kvazi autoritetom javljaju se ideje kojima konstruišu događaje u budućnosti sa negativnim ishodom. Takva logika osobu održava u pasivnoj poziciji koja vrlo često vodi u stanje doživljaja bespomoćnosti i bezizlaznosti. Tada je osoba već ozbiljno narušila sliku o svojim veštinama, sposobnostima, ličnoj vrednosti i pomirila se sa lošom sudbinom.

 

Izražavanje svog mišljenja, ideja i želja čak i kada smo sigurni da su u suprotnosti sa stavom našeg sagovornika, ne znači da ne poštujemo drugu stranu već upravo da konfrontiranjem uvažavamo naše različitosti. Otvorenom komunikacijom povećavamo šansu da se konflikt razreši. Pasivnim ponašanjem konflikt se produbljuje, jer osoba potiskuje nezadovoljstvo, ljutnju i tako drugoj strani prećutno daje za pravo da sprovede svoje zamisli i biva izmanipulisana od druge strane. Ishod je doživljaj nemoći i prebacivanje odgovornosti na druge i okolnosti.
U razgovoru sa osobom koja ima nameru da manipuliše, važno je držati se fokusa odnosno vraćati sagovornika na glavnu temu razgovora.

 

 

Kada sagovornik svoju ljutnju koristi da bi zastrašio i na taj način izmanipulisao, važno je staviti do znanja da želite da razgovor obavite bez neprijatnih emocija. Imate pravo na pauzu – ne želim sada! Takođe važne razgovore i odluke nećete donositi niti kada se vi osećate uznemireno ili kada nemate dovoljno podataka da donesete dobru odluku.
Ako vam sagovornik upućuje kritike kojima vas etiketira (nesposobni ste, neadekvatni), fokus prebacite na ponašanje koje vam zamera. Vi znate da ste OK čak i kada grešite! Ako prihvatite etiketu prihvatili ste da ste neadekvatni. Nema neadekvatne osobe, samo ponašanje može biti adekvatno ili neadekvatno.

 

Naravno da ovi predlozi ne garantuju uspeh u smislu pobede nad onim koji manipuliše! Na ovaj način brinete o ličnom integritetu i pravite bolju procenu da li je zadržavanje u  takvom odnosu prihvatljivo za vas. Ukoliko procenite da nije – bežite!

 

 

 

ASERTIVNI ZEKA

Čule životinje u šumi da meda ima listu za ubijanje.
Dođe jelen prvi i upita medu:
– ‘Medo je li tačno da ti imaš tu listu?’
Meda:
– ‘Imam.’
Jelen:
– ‘Jesam li ja na njoj?’
Meda:
– ‘Jesi.’
I sutradan nađu jelena mrtvog.
Drugi se ohrabri vuk i dođe kod mede i upita:
– ‘Medo imaš li ti listu za ubijanje?’
Meda:
– ‘Imam.’
Vuk:
– ‘Jesam li ja na njoj?’
Meda:
– ‘Jesi.’
I sutradan nađu vuka mrtvog.
Dođe zeka kod mede i upita:
– ‘Medo imaš li ti listu za ubijanje?’
Meda:
– ‘Imam.’
Zeka:
– ‘Jesam li ja na njoj?’
Meda:
– ‘Jesi.’
Zeka:
– ‘Možeš li da me obrišeš?’
Meda:
– ‘Može, nema problema.

Da ne zaboravim, da li ste čuli za sindrom žabe u ključaloj vodi?

„Ovaj izraz se koristi za situaciju kada neka osoba živi u uslovima koji bi trebalo da budu neprihvatljivi ili neizdrživi za nju, ali ona to ne primećuje zato što je u tu situaciju dospela postepeno, privikavajući se na svaku pojedinačnu promenu, a ne naglo.“ – Wikipedia

Hvala na pažnji!

Piše:

Aleksandra Golubović

psiholog
psihoterapeut transakcione analize

aleksandragolubovic5@gmail.com
skype: aleksandragolubovic5
+381644241016